Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu, od kojih u prosjeku umire 17,9 milijuna ljudi godišnje. U Hrvatskoj situacija nije mnogo bolja. Statistika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuje da su kardiovaskularne bolesti prvi uzrok smrtnosti od kojih je 2021. godine umrlo 22.958 osoba odnosno 36,6 posto od ukupno preminulih.
Općenito, kada se govori o zdravlju, još uvijek prevladava pogrešno shvaćanje da su bolestima srca i krvnih žila uglavnom izloženi ljudi starije životne dobi. Zato je važno istaknuti da kardiovaskularne bolesti pogađaju i mlađu aktivnu populaciju. Potvrda toga jest da se kao vodeći uzrok smrti kod mladih sportaša pojavljuje sindrom iznenadne srčane smrti. Koliko je iznenadna srčana smrt česta pojava, možemo li utjecati na razvoj kardiovaskularnih bolesti kako kod mlađeg tako i kod starijeg dijela populacije, te kako kvalitetno i aktivno živjeti s kardiovaskularnim bolestima?
O zdravlju srca i drugim povezanim i izuzetno važnim temama povodom Svjetskog dana srca razgovaramo s cijenjenim kardiologom, prof. dr. sc. prim. Hrvojem Pintarićem, dr. med., specijalistom interne i hitne medicine, subspecijalistom kardiologije, profesorom sportske kardiologije i stalnim liječnikom kardiologom u Poliklinici Aviva.
Iznenadna srčana smrt – koliko je česta?
„Na početku, treba reći da je iznenadna srčana smrt kod mladih sportaša izuzetno rijetka pojava. Učestalost iznenadne srčane smrti je niska i kreće se od 0,5 na 100.000 sportaša do 2,3 na 100.000 sportaša godišnje. Pa ipak, iznenadna srčana smrt je 2,5 posto češća kod mladih sportaša nego kod opće populacije. Razlozi su različiti, od genetskih predispozicija do pojačanih intenziteta treninga koji kod sportaša dovode do prevelikih napora organizma.
Međutim, najčešći uzrok iznenadne srčane smrti je genetika, odnosno urođeno zadebljanje srčanog mišića, koje se u velikoj većini slučajeva otkriva EKG pretragom. I upravo iz tog razloga, preventivni pregledi apsolutno su potrebni i to za sve uzraste sportaša, ne samo profesionalcima nego i rekreativcima“, objašnjava prof. dr. Pintarić.
Iznenadna srčana smrt nije prisutna samo kod mladih sportaša. Postoji i druga skupina ugroženih, onih starijih od 35. godina. „Mnogo ljudi se zbog životnih okolnosti i obaveza nakon dugogodišnje pauze i sjedilačkog načina života odluči vratiti sportu, ne vodeći pritom računa da su se možda tijekom godina u njihovom organizmu dogodile određene zdravstvene promjene. Nagli povratak intenzivnim treninzima u teretani nakon dugačke pauze ili pripremama za maraton nakon 35. godine života, a da prije toga ne obavite medicinski pregled može biti izuzetno opasno za zdravlje, pa i za život pojedinca“, dodaje.
Sportska kardiologija za sve, ne samo za vrhunske sportaše
Dakle, iako je iznenadna srčana smrt kod mladih sportaša medijski atraktivna vijest, ipak je riječ o vrlo rijetkoj pojavi. „Nakon 35. godine života kardiovaskularna smrtnost na sportskim terenima strelovito raste, upravo zbog toga što se ljudi nepripremljeni i bez prethodnog kardiološkog pregleda izlažu velikim naporima pa smo došli do brojke da je 80 posto iznenadnih smrti na sportskim terenima kod ljudi starijih od 35 godina smrt izazvana infarktom“, upozorava prof. dr. Pintarić.
„Ovdje moramo jasno naglasiti da je prvi korak pregled aktivnih i rekreativnih sportaša kod medicine rada s uzimanjem obiteljske anamneze, EKG pretragom, a u posljednje vrijeme i spirometrijom. U slučaju da liječnik utvrdi indikacije za daljnju obradu, pošalju ih kod nas na kardiologiju“, ističe naš sugovornik. Svi oni koji nisu članovi sportskih klubova i/ili nisu obavezni proći medicinski pregled kroz sustav medicine rada, a žele se baviti sportom, svakako bi trebali razmisliti o direktnom obraćanju sportskom kardiologu te daljnjoj obradi. Što uključuje takva obrada? Uz kardiološki pregled, treba napraviti laboratorijsku obradu, EKG, ultrazvuk, ako se tako dogovorimo, može se napraviti holter tlaka i ergometriju, jer tako dobijemo više informacija i kompletniju medicinsku sliku, kaže.
„Smisao sportske kardiologije jest da se ljudima koji već imaju kardiološku bolest u bilo kojem obliku, primjerice ako su preboljeli srčani infarkt ili su ranije podvrgnuti kardiološkoj operaciji, napravi kardiološka obrada i pravilna procjena kojim se sportom mogu baviti, koji sport je za njih dobar i u kojem intenzitetu, a koji ih sport može životno ugroziti“, objašnjava dr. Pintarić.
Sada kada smo to rekli, logično se postavlja pitanje zašto bi se uopće netko bavio sportom ako se time izlaže ozljedama ili zdravstvenim poremećajima koji mogu završiti s tragičnim ishodom? Ljudi koji se ne bave sportom, sjede doma, gledaju TV i pretjeruju s grickalicama su zdravstveno najugroženija skupina od razvoja kardiovaskularnih, srčanih, moždanih, od šećernih bolesti i od mnogih malignih bolesti. Rekreativno bavljenje sportom je dobro za zdravlje. Postoje ogromne studije na jako velikom broju bolesnika koje su kroz godine praćenja pokazale koja skupina bolesnika ima duži životni vijek. Bavljenje sportom je dobro za metabolizam, krvni tlak, za sve segmente ljudskog organizma važna je fizička aktivnost, ističe naš sugovornik.
„Svi ljudi, pa i ljudi narušenog zdravlja, trebaju se baviti nekim oblikom rekreacije jer to značajno poboljšava kvalitetu života i cjelokupnu medicinsku sliku. Pravilnim pristupom i ispravnim izborom fizičke aktivnosti može se smanjiti rizik za razvoj raznih bolesti, uključujući i rizik od srčanog udara, moždanog udara, pojave šećerne bolesti pa čak i nekih oblika raka“, kaže prof. Pintarić.
Kardiologija kod djece – važno je vjerovati roditeljima
U Poliklinici Aviva postoji ambulanta za pedijatrijsku kardiologiju koju vodi dr. Petra Detoni dr. med., spec. pedijatrije, subspecijalist pedijatrijske kardiologije. U Poliklinici Aviva najmlađi pacijent je beba od dva mjeseca ali dolaze i djeca odnosno mladi do 18. godine života.
„Djeca imaju simptomatologiju koja je vrlo slična onoj kod odraslih. Kod nekih prirođenih srčanih bolesti, djeca ne mogu podnijeti fizički napor, neki osjećaju zaduhu, kod nekih primjećujete neprirodnu boju kože, primjerice plave uške. Kod djece koja imaju ritmološke probleme, žale se da im srce lupa. Drugim riječima, sve to što vam dijete može reći i na što se požali roditeljima ili doktoru se svodi na simptome i ključno je da se na to pravovremeno obrati pažnja. Kod malih beba je drugačije jer se već po porodu zna što se gleda i što se treba pratiti. No, ono što je jako važno kod malih beba je da uvijek treba vjerovati roditeljima kada primijete da nešto nije u redu. Ako je beba mala, ne jede, nema stolicu, bljucka, to su sve simptomi koje pedijatar mora provjeriti i potom po potrebi uputiti na daljnju obradu“, objašnjava naš sugovornik.
Multidisciplinarni pristup zdravstvenoj skrbi
Uz opću kardiološku obradu, sportsku kardiologiju i pedijatrijsku kardiologiju koje smo već spomenuli, Poliklinika Aviva kroz svoje subspecijalističke ambulante omogućava široku lepezu zdravstvenih usluga u različitim granama kardiologije, kao što su praćenje i kontrola pacemakera i aritmologije, a razvijaju se i kardiološka onkologija te kardiodijabetologija. Ovdje postoji veliki potencijal za napredak jer se kroz razvoj multidisciplinarnog pristupa može pružiti mnogo viša kvaliteta zdravstvene skrbi koja će biti prilagođena njihovim stvarnim potrebama.
Zašto je to važno razdvojiti? Zato što onkološki pacijenti ili pacijenti s dijabetesom imaju različite kliničke slike i potrebna im je različita medicinska obrada u koju moraju biti uključeni liječnici specijalizirani za konkretno područje. Ono što ih povezuje, dijabetičare s onkološkim bolesnicima jest to što su i jednima i drugima potrebne kardiološke kontrole.
Iz tog razloga je u Poliklinici Aviva pokrenuta ambulanta kardiodijabetologije, za pacijente s dijagnosticiranim dijabetesom. „Problem s dijabetesom je to što je riječ o bolesti koja ima neke akutne i neke kronične komplikacije. Nama kardiolozima osobito je važno to što dijabetes djeluje na krvne žile u cijelom organizmu svih organa, od oka, bubrega, srca, periferije noge, ruke… S dijabetesom stradaju arterije, stvara se ateroskleroza ili suženje arterija. Daljnje komplikacije dovode do zatajenja bubrega, srčanih bolesti, angine pectoris, sljepoće, i sve te daljnje komplikacije treba spriječiti. Svaki dijabetičar bi trebao biti praćen drugačije od onih koji nemaju dijabetes jer je to jači rizični faktor za obolijevanje od tih bolesti. Kombinacija šećerne bolesti i tlaka, ili šećerne bolesti, povišenih masnoća i tlaka su kombinacije koja vrlo brzo rezultiraju promjenama na krvnim žilama. Grana kardiologije koji se bavi ovim bolestima je ekstremno važna i zato svaki bi dijabetičar morao imati svojeg kardiologa“, naglašava.
Izvrsna inicijativa na kojoj se radi u Poliklinici Aviva je i pokretanje ambulante za kardiološku onkologiju. Maligne bolesti u Hrvatskoj su, odmah nakon bolesti srca i krvnih žila, drugi najveći uzrok smrtnosti. No, dok su onkološki protokoli u pravilu fokusirani na produžavanje života, što se za to vrijeme događa sa srcem?
Riječ je o skupini najranjivijoj skupini pacijenata, stoga je izuzetno važno prateću zdravstvenu kontrolu i zdravstvene radnike koje mogu tijekom liječenja i oporavka pratiti zdravstvene posljedice i probleme koji često prate maligna oboljenja.
„U visokom postotku, žene s dijagnozom karcinoma dojke koje su dobivale određene onkološke lijekove imale su razvoj bolesti koja se zove dilatativna kardiomiopatija. Prema tim nalazima, u istraživanju u kojem sam sudjelovao, došli smo do zaključka da treba dobro procijeniti kome će se propisati određeni lijek i na koji će se način pacijentice dalje pratiti. Onkološki lijekovi u pravilu sadrže visoku toksičnost, jer ako uništavaju bolesne, što im i jest zadaća, istovremeno uništavaju i zdrave stanice. U toj varijanti postoje razni lijekovi koji različito utječu na srce, od srčanog mišića do nekih ritmoloških problema i onkološka kardiologija je segment koji je brojnim onkološkim pacijentima izuzetno važan. Stoga je naša odluka da začnemo ambulantu onkološke kardiologije koju bi vodio dr. sc. Marko Mornar Jelavić i on bi pratio, kontrolirao i u krajnjoj liniji liječio ljude koji su na onkološkim lijekovima“, ističe prof. dr. Pintarić.
Iznenadni gubitak svijesti izazvani srcem
Povodom Svjetskog dana srca, razgovaramo još jednoj intrigantnoj medicinskoj pojavi. U zdravstvenom sustavu sve se više susreće sinkopa, odnosno pojava kratkotrajnog gubitka svijesti. Uzroci sinkope mogu biti različiti. Stres, strah, razne emotivno intenzivne situacije, nedostatak zraka, nagli pad tlaka, anemija, hipoglikemija, ali i niz drugih zdravstvenih stanja. No, pomalo iznenađujući podatak jest to da je uzrok sinkope najčešće povezan upravo s radom srca.
„U čak 80 posto uzrok sinkopa je kardiološki, a tek 20 posto neurološki“, ističe prof. dr. Pintarić. „Sinkopa ili nagli kratkotrajni gubitak svijesti je pojava koja najčešće dolazi bez upozorenja, a rezultat je smanjenog protoka krvi u mozak. Sinkope su svakodnevni događaji koji se teško može izraziti u brojkama, pogađaju različite dobne skupine, ali riječ je o jednoj od češćih simptomatologija koja se pojavljuje u velikom dijelu populacije“, objašnjava naš sugovornik.
S druge strane, nigdje Hrvatskoj nije moguće napraviti kompletnu obradu jer je kod dijagnosticiranja i tretiranja sinkope potreban multidisciplinarni pristup u koji su uključeni specijalisti kardiologije i neurologije. „Zato smo mi odlučili to promijeniti. U procesu je pokretanje subspecijalističke ambulante s kompletnom dijagnostikom ovdje u Poliklinici Aviva koja bi omogućila cjelovitu obradu pacijenata sa sinkopom koju bi zajednički obavljali specijalisti kardiologije i neurologije“, kaže. Upravo je to dio koji me neizmjerno veseli, što i nakon 30 godina rada u struci još uvijek imam priliku razvijati inovativne pristupe u medicinskoj obradi i tako pomagati ljudima, dodaje.
Specijalist kojem je kardiologija prva ljubav
Kako se odlučio na kardiologiju? Otkako se odlučio za liječnički poziv i upisao Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kardiologija je njegova prva ljubav. „Na pripravničkom stažu sam bio kod kardiologa dr. Stjepana Kranjčevića u bolnici KB Merkur, a i svoj diplomski rad sam radio iz područja kardiologije. Kardiologija je područje kojim sam se oduvijek želio baviti, kojim se bavim već preko 30 godina“, otkriva.
Profesor Hrvoje Pintarić bio je dio radne skupine u KBC Sestre milosrdnice koja je 2005. godine organizirala Hrvatsku mrežu primarne perkutane koronarne intervencije, međunarodno prepoznati sustav dobre organizacije urgentnog liječenja kardioloških bolesnika. Hrvatska je kroz ovu inicijativu postala među prvim europskim zemljama koja može pružiti hitnu intervenciju tog tipa diljem cijele zemlje i tako značajno povećati šanse za preživljavanje srčanog infarkta. Osim toga, prof. dr. sc. Hrvoje Pintarić je autor brojnih stručnih radova i publikacija, predsjednik Radne skupine za kardiologiju rada i sporta pri Hrvatskom kardiološkom društvu ispitivač je na specijalističkom ispitu iz hitne medicine u Hrvatskoj te stalni je sudski vještak iz područja interne i hitne medicine te kardiologije.
„Danas sam sretan što se kardiologijom mogu baviti u Poliklinici Aviva, jer se ovdje zbog same organizacije rada otvaraju mnoge mogućnosti za široki spektar djelovanja i nadogradnje za još kvalitetniju skrb za pacijente“.
Kada ga pitamo o trendovima u dijagnostici i liječenju kardiovaskularnih bolesti, prof.dr. Pintarić ocjenjuje kako posljednjih godina ipak postoje određeni pozitivni pomaci. A dio tog pozitivnog trenda, sasvim sigurno, možemo zahvaliti i sistematskim pregledima na koje se ljudi u Hrvatskoj sve redovitije odazivaju. „Mi smo ovdje u Poliklinici Aviva imali nekoliko situacija gdje smo ljudima u okviru sistematskog pregleda u prilično ranom stadiju uspjeli otkriti neke bolesti, ne samo kardiovaskularne nego i neke maligne bolesti. Samim tim ranim otkrivanjem pospješuju se izgledi za ozdravljenje i oporavak. Stoga su sistematski pregledi koji se kod nas provode jako dobar model prevencije i koji doista može puno značiti za zdravlje i život ljudi“, zaključuje.
Sadržaj nastao u suradnji s Poliklinikom Aviva
