U intervjuju u Dnevniku HTV-a Lalovac je istaknuo kako žele smanjiti udio troška mjesečnog anuiteta, što bi smanjilo nenaplaćene kredite i povećalo potrošnju.
Uz to bi, kako je rekao, išle i određene porezne olakšice. ''Razgovarao sam s guvernerom o svim opcijama, moramo vidjeti koje su pozitivne, a koje negativne posljedice'', kazao je ministar Lalovac.
Naglasio je da, kada je u pitanju mogućnost konverzije kredita u švicarskim francima u kune, nije za donošenje brzopletih odluka.
Nije privremena mjera
Na novinarsko pitanje na koji način misle provesti najavu premijera Zorana Milanovića da bi ubuduće svi krediti mogli biti u kunama, ministar financija je rekao da bi se novim zakonom o stambenom kreditiranju zabranilo kreditiranje "egzotičnih" valuta, te da bi ostale dvije valute - kune i euro.
Lalovac ističe da ima još nekih rješenja, a ovo, kako je rekao, nije privremena mjera.
Na pitanje o mogućoj ustavnoj tužbi banaka, ministar je odgovorio kako su ti isti bankari dogovorili fiksaciju tečaja s bivšom Vladom te se tada nije spominjala ustavna tužba.
"Bivša je Vlada 2011. dogovorila s bankama isto fiksaciju tečaja, samo je tada teret plaćanja fiksacije bio prebačen na građane", ustvrdio je Lalovac dodavši kako se ovaj put teret prebacuje na banke.
'I oni su nudili isti model'
Ocijenio je i kako se zato ne može govoriti o neustavnosti jer su i tada oni ponudili isti model, a nisu govorili o ustavnoj tužbi.
''Smatramo da je Ustav taj koji treba štiti građane'', rekao je Lalovac, dodavši kako financijske institucije mogu podnijeti teret krize jer je 400 milijuna kuna njihova desetina nekadašnje dobiti. Smatra da 10 posto dobiti može sudjelovati u rješavanju krize.
Po njegovu mišljenju važno je da se što prije sjedne za stol.
Divljanje eura
Odgovarajući na pitanje o mogućem 'divljanju eura' Lalovac je podsjetio da HNB sudjeluje u obrani eura, procijenivši kako do 'divljanja eura' neće doći.
Smatra kako je dugoročno rješenje u smanjivanju opterećenja u dohotku kućanstava.
Komentirajući današnju odluku Europske središnje banke (ECB) o programu kupnje državnih obveznica u vrijednosti od 60 milijardi eura mjesečno, Lalovac je rekao kako je guverner ECB-a Mario Draghi donio povijesnu odluku o kvantitativnom ublažavanju monetarne politike.
''Za Hrvatsku, kao članicu EU, najnovije poticajne mjerama Europske središnje banke su dobra vijest jer ćemo se moći jeftinije zaduživati, i poduzetnici i država, uz manje kamate, koje su sada dosegle visokih 10 milijardi kuna'', rekao je dodavši kako bi i u budućnosti volio da građani dobivaju kredite uz 2 do 3 posto kamate.
