'Nije u redu' / Nekima je normalno da su ženama plaće manje i da ih se na razgovoru za posao pita za djecu: Ovi ljudi su tome odlučili stati na kraj

Image

Rodna diskriminacija nevjerojatno je duboko ukorijenjena u naše društvo, a da toga često nismo ni svjesni

27.11.2021.
12:00
VOYO logo

Prirodno je da su im plaće manje. Imaju manje smisla za biznis. Neka se posvete obitelji, a ne karijeri. Više brinu o izgledu, a manje o poslu. Na koga ste prvo pomislili kada ste čuli ove izjave. Na muškarce ili žene? To se pita i Udruga CESI, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje. Vrlo je vjerojatno da se u odgovoru nalazite u većini koja je prvo pomislila na žene jer je čak 86 posto ispitanika i ispitanica istraživanja CESI-ja pomislilo upravo na njih. Zašto?

Kako navode iz CESI-ja, rodna diskriminacija nevjerojatno je duboko ukorijenjena u naše društvo, a da toga često nismo ni svjesni. Upravo je zato organizirana kampanja „Nije u redu u redu“. Kampanja koja radi na osvještavanju rodnih predrasuda i borbi protiv njih kako bismo svi, napokon, živjeli u rodno ravnopravnom društvu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Žene na poslovima niže društvene moći, ugleda i plaće

Slabije plaćeni poslovi na kojima se teško napreduje kao da su rezervirani za žene. U nadzorne odbore redovito ulaze desetljeće kasnije, a kada pojedinima to i pođe za rukom, nalaze se u moru muških kolega. Tri muškarca na jednu ženu. Uglavnom su smještene na nižim razinama struktura organizacija i odlučivanja te imaju poslove niže društvene moći, ugleda i plaće.

Image
DISKIRMINACIJA ŽENA /

Hrvatska rukometna sutkinja izbrisana s liste sudaca zbog trudnoće: 'Nitko nam to nije ni javio'

Image
DISKIRMINACIJA ŽENA /

Hrvatska rukometna sutkinja izbrisana s liste sudaca zbog trudnoće: 'Nitko nam to nije ni javio'

Područje političke i ekonomske moći, sfera je u kojoj je rodna neravnopravnost najviše izražena. Iz Izvješća Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2020. godinu navodi se da: „Prema korigiranim podacima DZS-a, muškarci su (u 2018.) prosječno mjesečno zaradili 9.196 HRK, a žene 7.970 HRK, što je ukazivalo na prosječni jaz u plaćama od 13,3 posto”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako je zakonom zabranjeno, svaku se treću ženu u Hrvatskoj pita o planovima za djecu. One postižu više uspjeha u obrazovanju, a manje ih je ukupnom broju zaposlenih. Kako bi se tome stalo na kraj, CESI je pokrenuo peticiju za unaprjeđenje položaja žena na radnom mjestu.

Izmjena Zakona u radu

Trenutni Zakon o radu štiti trudnice i osobe koje koriste rodiljni dopust samo 15 dana nakon prestanka uvjeta. CESI, kao feministička organizacija koja se zalaže za unapređenje društvenog položaja žena i ostvarenje spolne i rodne ravnopravnosti, trenutno radi na novom prijedlogu o izmjeni Zakona o radu. Zakon bi glasio ovako: “Poslodavac ne smije dati otkaz trudnici ili osobi na rodiljnom/roditeljskom dopustu za vrijeme trajanja i minimalno godinu dana nakon prestanka ovih uvjeta”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz Udruge CESI poručuju kako su u samo tri dana prikupili 10.000 potpisa stoga ih, potaknuti uspjehom, nastoje prikupiti 20.000.

'Rodna diskriminacija se tu i tamo spomene prigodno za 8. Mart'

Ono što je pozitivno, kako naglašava pravobraniteljica za ravnopravnost spolova VIšnja Ljubičić, je da žene sve manje šute te broj pritužbi kontinuirano raste.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Velika većina pritužiteljica jesu žene, a osnova diskriminacije u najvećem broju pritužbi, njih više od 80 posto,  je spol.  25,4 posto od svih slučajeva koje smo imali u 2020. godini, odnosio se upravo na područje rada i radnih uvjeta”, kazala je Ljubičić za RTL.hr.

“Istovremeno bilježimo povećanje broja prijava slučajeva spolnog uznemiravanja, posebice u području zapošljavanja i rada, dok je značajan skok u broju pritužbi, više od 50 posto, uočen tijekom 2021. godine kada su putem javne platforme #nisamtražila brojne žrtve javno progovorile o svojim iskustvima vezano uz spolno uznemiravanje i diskriminaciju”, dodaje pravobraniteljica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ova je tema predugo bila zanemarena te iako kao društvo napredujemo i raste senzibilitet javnosti, rezultati i dalje nisu zadovoljavajući.

“Mislim da se u javnom prostoru ne govori dovoljno o rodnoj diskriminaciji u svijetu rada već se tu i tamo spomene kao recimo prigodno za 8. Mart ili povodom nekih događanja. Jedan od ciljeva kampanje 'Nije u redu u uredu' upravo je bio potaknuti javnu raspravu o rodnim stereotipima i diskriminaciji žena u svijetu rada”, objašnjava Anamarija Tkalčec iz Udruge CESI.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čini li Hrvatska dovoljno?

Iz Uduge su nam rekli da Hrvatska nema nacionalni program koji je usmjeren i kreiran s ciljem poboljšanja položaja žena kao posebno osjetljive društvene skupine.

“Žene su i višestruko diskriminirane samom činjenicom da su žene no ako su još i osobe s invaliditetom, žrtve rodno uvjetovanog nasilja, starije od 45 godina ili pripadnice nacionalne manjine, to se samo pokazalo kao dodatan faktor diskriminacije”, kaže Anamarija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Krajem listopada Europski institut za rodnu ravnopravnost objavio je Indeks rodne ravnopravnosti za 2021. godinu. Bodovi Indeksa rodne ravnopravnosti temelje se na razlikama između žena i muškaraca te razinama njihova postignuća u šest ključnih područja, radu, novcu, znanju, vremenu, moći i zdravlju. Hrvatska je u ovogodišnjem Indeksu na 19. mjestu i postiže 59,2 boda što je 8,8 bodova ispod EU prosjeka”, rekla nam je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Hrvatska je osim toga lošija od prosjeka EU po pitanju zaštite od otkaza trudnica i osoba koje koriste roditeljski i rodiljni dopust kao i u području zaštite žena po pitanju diskriminatornih praksi na radnom mjestu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ustav RH jasno nalaže da je ravnopravnost spolova jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. No, možemo vidjeti da to ipak nije istina i da je napredak i više nego potreban.

Potlačenost žena oduvijek je s nama i krajnje je vrijeme da se Hrvatska kao jedno demokratsko i socijalno pravedno društvo makne od prošlosti i tradicije i napravi nešto konkretno jer trenutno stanje “nije u redu”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ako želite podržati ovu kampanju i dati svoj glas za ravnopravnost posjetite web stranicu kampanje nijeuredu.com.

FNC17
Gledaj uživo 1.lipnja
VOYO logo